Predstava „Kraj sveta u tri čina” koju čini skladan spoj tri dramska teksta „Pod suknjom” Kristine Kegljen, „Aktivistkinje” Katje Gorečan i „Svet zaslužuje kraj sveta” Tijane Grumić, od kojih se svaki bavi tematikom nasilja nad ženama, imaće svoju premijeru večeras, 6. aprila u Beogradskom dramskom pozorištu.
Rediteljka Selma Spahić i dramaturškinja Ivana Vuković uspijele su da na jedan poseban način ove tri naizgled nespojive dramske priče preinače u jednu nesvakidašnju omnibus predstavu koja komunicira sa publikom na visokoj razini. Nastala je u okviru projekta tri različite države okupljene oko jedne, nažalost, univerzalne teme, koja ih ujedinjuje. Otpor i ženska osveta otvaraju se kao ključna zajednička pitanja koja postaju režijska provodna nit cjeline, bilo da smo u svijetovima majki i ćerki, vještica i 18 prepariranih ptica, jedne svinje i 13 pupčanih vrpci, gromova i blata ili svijetu čisto bijele savremene galerije ženske istorije s trenutnom postavom o radnicama u kulturi koje pozivaju na protest.
Još 2022. godine krenulo se sa idejom oko projekta koji će da se bavi pisanjem o zlostavljanim ženama i o nasilju u porodici koje nerijetko rezultira femicidom, sa posebnim naglaskom na iskustva nasilja nad ženama u doba pandemije. Tada je otvoren konkurs za tri najbolja dramska scenarija čije je uporište ovaj problem, na kome je učestvovalo 69 spisateljica što pokazuje da na ovom podneblju nedostaje više ovakvih natječaja, ali još bitnije, pored toga dokazuje i relevantnost ove teme i to koliko je ona bliska mnogima. Od pristiglih radova izabrana su tri najbolja, iako posve međusobno različita, i pretočena u omnibus predstavu. Broj tri je ovdje i simboličan, jer je u procesu kreiranja, učestvovala ekipa iz tri grada: Beograda, Zagreba i Maribora, što samo potvrđuje univerzalnost ovog ženskog iskustva, koje nije nužno vezano za lokalitet, nego predstavlja ogroman problem rasprostranjen širom Balkana, ali i cijelog svijeta.
„Prošle smo kroz jedan proces gdje smo sve pojedinačno otkrivale svoje lične priče. Naglasila bih da mi koje igramo u ovoj predstavi nismo sve profesionalne glumice, samo dve od nas jesu, a ostale su radnice u kulturi, što mislim da daje jednu dosta zanimljivu notu, jer su to što igramo na sceni zapravo naša lična proživljena iskustva”, izjavila je jedna od glumica.
„Za dramski tekst je jako važan protest koji dolazi iznutra, a drugi dio ove predstave je konceptualno na neki način pandan tom protestu, jer se radi o kompletnoj promjeni scenografije i otvaranju zasebnog novog svijeta gdje ostajemo samo mi i publika i dolazi do potpunog ogoljavanja”, dalje je zaključila.
U trećem dijelu ovog nesvakidašnjeg komada, jednu od uloga tumači i naša poznata glumica Mirjana Karanović koja nas je upozorila na put samopoznaje i otkrovenja u kome ćemo zajedno učestvovati, posebno istaknuvši da je doba korone doba otkrivanja, jer su po prvi put ljudi imali previše slobodnog vremena da se suoče kako sami sa sobom tako i sa drugima.
Aktivnost koja se izdvaja kao značajna tokom kreacije predstave jeste i rad sa mladim ljudima i odluka da se ona senzibiliraju na temu nasilja. U svakom pojedinačnom gradu su i grupe djece sudjelovale u čitanju dramskih tekstova i diskusijama o njima. Tu se jasno pokazuje i snaga pozorišta kao takvog - bitnog edukativnog i društveno angažovanog područja umjetnosti.
Nakon premijere 6. aprila, reprize u Beogradu su zakazane za 7. i 8. april, dok će se zagrebačka premijera odigrati u maju, a slovenačka početkom juna. Predstava će sveukupno imati jedanaest izvedbi, pored kojih će se održati i gostovanja, od kojih jedno u Trstu, drugo u Budimpešti.
Foto: BDP
