antigona-premijerno-u-narodnom-pozoristu-zoran-radmilovic
zajecarsko-pozoriste-obelezilo-dan-pozorista
zajecarsko-pozoriste-nakon-dve-godine-sprema-tri-premijerne-predstave
kabare-sitnice-zivota-zoran-radmilovic
DramaKomedija

Kabare – Sitnice života

galerije-zoran-radmilovic
Drama

Galerije

tango-zoran-radmilovic
Drama

Tango

pozoriste-uprkos-svemu
Komedija

Pozorište uprkos svemu

nusic-licno
Drama

Nušić lično

putovanje-sa-svetim-savom-zoranradimlovic
Drama

Putovanje sa Svetim Savom

novogodisnja-bajka-zoran-rad
Predstava za decu

Novogodišnja bajka

neki-vazan-covek
Drama

Neki važan čovek

tajna-stare-vodenice
Drama

Tajna stare vodenice

rubikova-kocka-zoran-radmilovic
Drama

Rubikova kocka

zjapina
Drama

Zjapina

gaj-galerije
Drama

Gaj Galerije

rusalka-zoran-radmilovic
Drama

Rusalka

cehovljeva-soba-zoran-radmilovic
Drama

Čehovljeva soba

zenidba-zajecar
Drama

Ženidba

Pozorište u Zaječaru formirano je 2. februara 1947. godine kao Oblasno narodno pozorište. Prva predstava, koja je odigrana, u zgradi nekadašnjeg Esnafskog doma, na sceni novog profesionalnog pozorišta, bila je „Žita cvetaju“ Jurija Mokreva. Sa samo dva profesionalca, prva pozorišna sezona donela je 7 premijera i 82 reprize, koje je videlo više od 20.000 ljudi. Na repertoaru su bili komadi: Zona Zamfirova, Banović Strahinja, Koštana, Nikoletina Bursać, Gospođa ministarka, Čvor, Protekcija, Afera nedužne Anabele, Sumnjivo lice, Boing-Boing. Pričalo se o glumačkom umeću Petrovića, Kotrijevih, Popovića, Ljubojevića, Relje, Svilarevih, Josifovića.

Pozorište je za veoma kratko vreme izraslo u uglednu i dobro organizovanu kulturnu ustanovu, koja je svoju delatnost vršila na području Timočke krajine. Na inicijativu ljudi iz zaječarskog pozorišta 1965. godine u Zaječaru je osnovan jedan od najznačajnijih pozorišnih festivala u Srbiji. Susreti profesionalnih pozorišta Srbije „Joakim Vujić“. Za pet decenija, koliko ovaj festival bezmalo traje, Zaječar je šest puta bio domaćin, a ansambl pozorišta osvojio osamdeset nagrada na festivalima koji su održavani širom Srbije, čime se svrstava u najuspešnije pozorišne ansamble u zemlji.

Oblasno narodno pozorište bilo je i sresko i opštinsko i gradsko, zatim Narodno pozorište Zaječar-Bor i Pozorište Timočke krajine, da bi za 45-ti rođendan, 1992. godine dobilo ime Pozorište „Zoran Radmilović“, po velikanu srpskog glumišta koji je i rođen u Zaječaru. Komadi: Svačije, Seme, Zapali me, Balada iz predgrađa, Agonija, Marko Kraljević i Musa Kesedžija, Sibila, A Leonardo, Ženidba i udadba, samo su deo ostvarenja koja su pobudila pažnju publike ali i stručnog dela javnosti, osvojivši, ne mali broj nagrada za glumačko izvođenje, režiju, scenografiju i kostime, na raznim festivalima u zemlji i inostranstvu.

1992. godine osnovani su Dani „Zorana Radmilovića“, smotra najboljih pozorišnih ostvarenja, a nagrada koja nosi Zoranovo ime, u glumačkom svetu, važi za prestižnu. Od 2009. godine održava se i „Zaječar“, pozorišni festival koji svake godine okupi najmađu publiku, a spada u sam vrh pozorišnih festivala za decu. Dva pozorišna festivala koja zauzimaju značajno mesto u pozorišnom kalendaru Srbije. Za skoro 70 godina postojanja i uspešnog rada pozorište u Zaječaru, uprkos brojnim problemima sa kojima se susretalo kroz decenije postojanja, svrstalo se u naznačajnije insitutcije kulture u ovom delu Srbije. Od svog osnivanja pozorište je izvelo preko 400 premijera, a brojni pozorišni umetnici iz zemlje i inostranstva utkali su dobar deo sebe u život pozorišta.

Treba napomenuti da je i prvo stalno profesionalno pozorište u Zaječaru formirano 1911. godine kao Povlašćeno timočko pozorište „Gundulić“, što govori da je pozorišna tradicija u gradu na Timoku duga više od stotinu godina. Za vek i nešto malo više pozorište je bilo i ostalo nosilac kulturnih zbivanja na ovim prostorima. Veliki broj predstava, brojne premijere, gostovanja, nagrade i priznanja ali pre svega puna sala Pozorišta Timočke krajine „Zoran Radmilović“ potvrda su da je u velikoj meri realizovana ideja o širenju kulture kao osnove ljudskog bitisanja.

U Pozorištu Timočke krajine „Zoran Radmilović“ danas radi 50 radnika, od toga 15 je glumaca i isto toliko broji umetnički sektor.