“Daske humanosti” ime je pozorišnog festivala koji je humanitarnog i takmičarskog karaktera. Održavao se dve večeri, 22. i 23. februara u Nišu. Na festivalu su se takmičile četiri predstave za priznanja u različitim kategorijama. Sva novčana sredstva koja su prikupljena od prodaje karata i od dobrovoljnog priloga novca biće udeljena Dečijoj internoj klinici i odeljenju Neonatologije. 

Prva takmičarska predstava na prvoj večeri festivala bila je „Laki komad”, u izvođenju Akademskog pozorišta SKC-a Niš, po tekstu Nebojše Romčevića, a u režiji Uroša Milojevića. Ovo je urnebesna komedija koja na šaljiv i pomalo satiričan način prikazuje svakodnevni život mladog para, Seke i Đorđa, kog muče problemi jedne prosečne srpske porodice. No, pored uobičajenih razmirica dvoje u ljubavi, zaplet će još zanimljivijim učiniti ostali članovi porodice: tetka Dara i njen muž Rade. U nedostatku novca, Đorđe i Seka odlučuju da ubiju Đorđevog oca, bogatog generala, misleći da će se otarasiti svih muka kada naslede njegovo bogatstvo. Međutim, taj korak se ubrzo ispostavio kao pogrešan i ovaj nepromišljeni par nailazi na gomilu prepreka i neočekivanih obrta. Iako zabavna i komična, ova predstava na kraju postavlja pitanje: na šta su sve ljudi spremni zarad novčane dobiti? Gde je granica između morala i materijalnog bogatstva?

U predstavi su igrali: Nemanja Dimitrijević, Milica Kostadinović, Emilija Cvetković, Marko Stojanović, Petar Đorđević i Neda Koujji.

Druga takmičarska predstava na prvoj večeri festivala bila je predstava „Totovi”, u izvođenju Akademskog pozorišta SKC Kragujevac, po tekstu Ištvana Erkenja, a u režiji Kostadina Stojadinova. Porodica Tot je jedna sasvim prosečna i po svoj prilici prilično povodljiva porodica, spremna da uradi sve kako bi ugodila vlasti. Njihov sin i brat, Đula, je na frontu, bori se za svoju otadžbinu. Jednog dana dobili su pismo u kome Đula javlja da će im u posetu doći jedan major. Njegovim dolaskom počinje zaplet gde Totovi, u strahu od njegove autoritativne ličnosti, ponizno izvršavaju svaku njegovu zapovest, a jedini koji pokušava da mu se suprotstavi jeste otac, gospodin Tot. Major zna da će Totovi zbog Đule pristajati na sve, stoga im besramno naređuje i koristi njihovu dobrotu. Ova drama prikazuje univerzalnu sliku vladara i podanika, nadređenog koji se sladi strahom naivne mase kojom se lako manipuliše. Sve dok je vlasti biće i Totova, ali uvek treba imati na umu da i nad dželatom stoji dželat i da tom začaranom krugu nema kraja.

U predstavi su igrali: Aleksa Svilarov, Ilija Ivanović, Julija Vučković, Nevena Terzić, Milica Đorđević, Tatjana Nikolić i Aleksa Mogić.

Pored izložbe i takmičarskog dela, u revijalnom delu u sklopu prve večeri festivala održan je i Književni sat sa Dušanom Matejićem. 

Druge večeri, koja je ujedno i zatvorila festival, odigrane su poslednje dve predstave koje su se takmičile na festivalu: “Mrtvo more za početnike”-  teatar “Gimnazijalac”, i “Beogradska triologija” Scene 24. 

Tekst predstave “Mrtvo more za početnike” teatra “Gimnazijalac” je spoj knjige “Seks za početnike” Jasminke Petrović i pripovetke “Mrtvo more” Radoja Domanovića. Predstavu je adaptirao i režirao Dušan Blagojević. Radnja se odigrava u jednom palanačkom prostoru gde je svaki novitet zabranjen. Prethodno okarakterisani kao “dobri ljudi” postaju “rđavi” i neprihvatljivi ukoliko se oprobaju u nečemu što je za sredinu novo i drugačije, jer najgore bi bilo razmišljati. U ovoj najezdi inspiracije koja se dešava u zatvorenom društvu, najpre se pojavljuje zbirka pesama pisca, tačnije poete koju društvo ne prihvata i odbija da čita. Zatim dolazi i slikar, naučnik i kompozitor koji svi završavaju neslavno. Na sceni se vode polemike oko novosti koje se događaju, a najveći kritičar je Strina koja izražava netrpeljivost prema svemu što bi izazvalo napredak u dotadašnjem nepomenjenom društvenom stanju. 

Druga odigrana predstava bila je “Beogradska triologije” koju su izveli glumci “Scene 24”. “Beogradska triologije” je prvi pozorišni komad koji je napisala Biljana Srbljanović, a režirala ju je Evgenija Stanković. U ovoj predstavi akcenat je na različitim sudbinama ljudi sa naših geografskih prostora koji emigriraju u inostranstvo kako bi tamo pronašli bolji život za sebe, ili pobegli od postojećih problema i mentaliteta koji im ne odgovara misleći da “tamo negde” ljudi takvih razmišljanja ne postoje, što se u predstavi dokaže kao netačno. Iako glavni junaci ove predstave odluče da ostave iza sebe dotadašnji život u Srbiji koji im nije odgovarao, shvataju da su i u dalekim zemljama daleko od sreće. Predstava je postavljena u vreme novogodišnje noći za koju je karakteristično da atmosfera i dešavanja budu vesele prirode, međutim akterima ove predstave to ne polazi za rukom i suočavaju se sa svojom realnošću, a to je da su zaglavili negde daleko i da žive živote koje nisu želeli. 

Pred završetak festivala, dok su učesnici žirija birali kojim učesnicima festivala i kojim predstavama će dodeliti nagrade, publiku su zabavljali glumci Nemanja Dimitrijević, u ulozi Kalče i Petar Ščepihin, u ulozi Stevana Sremca. Skeč je u publici izazvao smeh i aplauze, dok su ovi glumci oživljavali jedan veseo duh minulog vremena. 

Članovi žirija, Hadži Ivan Redi, Branko Krsmanović i Stefan Krasić, podelili su nagrade na festivalu na sledeći način: 

Nagrada za najbolji kostim dodeljena je predstavi “Totovi”, Nagrada za najbolju muziku - predstava “Mrtvo more za početnike”, Najbolje odigrana sporedna muška uloga - Nikola Stošić iz predstave “Mrtvo more za početnike”, Najbolje odigrana sporedna ženska uloga - Julija Vučković iz predstave “Totovi”, Nagradu za režiju dobila je predstava “Totovi”, Najbolje odigrana glavna ženska uloga - Milica Kostadinović iz predstave “Laki komad”, Najbolje odigrana glavna muška uloga - Nemanja Dimitrijević iz predstave “Laki komad”.

Pri izboru za najbolju predstavu treće mesto dodeljeno je predstavi “Beogradska triologija”, drugo mesto predstavi “Totovi”, i za najbolju predstavu na festivalu proglašena je predstava “Mrtvo more za početnike” teatra “Gimnazijalac” iz Lebana.

Podeli:

Povezani tekstovi

Povezani festival

daske-humanosti

Daske humanosti