Sinoć , 28. marta otvoren je 22. Art Trema fest u Rumi. Art Trema fest je regionala pozorišna manifestacija koja za cilj ima da afirmiše rad studenata umetničkih akademija i profesionalnih kamernih formi. Tema i lajtmotiv ovogodišnjeg izdanja festivala glasi „SUŽAVANJE IZBORA“ gde će se kroz osam predstava, koliko će ih ukupno biti na festivalu, preispitati značenje prostora i vremena kao i uticaj fatalističkog toka istorije na mogućnost izbora.

Uvod u prvo veče festivala u okviru pratećeg programa bilo je otvaranje izložbe „Heda Gabler Henrika Ibzena na pozornicama Srbije“ u organizaciji Pozorišnog muzeja Vojvodine i Zavičajnog muzeja Rume, autora Zorana Maksimovića. Henrik Ibzen, veliki dramatičar, reformator i društveni kritičar , poznat je po tome što se svojim radom i dramama zalagao za emancipaciju žena i ravnopravnost polova; njegove junakinje su pripadnice građanskog staleža postavljene u mrtvi ugao te kroz svoje drame prikazuje njihov prodor u društvo i revoluciju. „Heda Gabler“ jedna od njegovih ultimativnih junakinja po ovim motivima, ima veliku tradiciju postavljanja na pozornice Srpske pozorišne scene. Izložba je postavljena na stubove - što može da se tumači i kao aluzija na Ibzenovu dramu „Stubovi društva“ –tu su prikazane fotografije lica naših glumica u ulozi Hede u krupnom planu. Samo postavljanje ove izložbe na stubove predstavlja svojevrsnu apoteozu ženskoj individualnosti i borbi.
Prva predstava večeri, odigrana na Velikoj sceni, bila je već notorni „Jami distrikt“ Kokana Mladenovića u produkciji BITEF teatra, koji je i nakon dve godine izvođenja ne samo i dalje aktuelan zbog svoje teme, nego je i scenski fenomen koji kod publike izaziva oduševljenje u svakom svom aspektu. Scena koja obiluje savremenim tehnološkim rešenjima, kao i muzika u izvođenju grupe VROOM , osavremenjuju i reaktualizuju temu ove predstave koja je u svojoj biti anahrona – pak na našim prostorima još uvek izuzetno živa. Ova predstava tematizuje pitanje nacionalnih podela i njihovih, doslovno krvavih, posledica u okviru otkrića fiktivnog praistorijskog sela Jamene na međi Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ova predstava, po tekstu Minje Bogavac, zapravo je lažni dokumentarac i altrenativna istorija koja insinuira alternativnu (a veoma moguću) budućnost s obzirom da se na ovim prostorima pitanje nacionalizma nikad nije u totalnom smislu zatvorilo: od satire stereotipa ova tri balkanska naroda predstava eskalira do ne tako komičnog rata i žrtava, prolivanja sakupljene „čiste krvi“ (koju je bilo pokušano sakupiti i iz redova publike – no niko iz publike nije se mogao dokazati kao čistokrvni prestavnik svog naroda). Razlike među narodima se hiperbolizuju do poniznog jedenja zemlje, a mali Jamenko čije su kosti pronađene i svojatane od strane ovih naroda – svojevrsan arhetip nacionalnog Hrista – biva u potpunosti zaboravljen. Mir nastaje tek kada Jamena postane distrikt u zaštiti transnacionalnih kompanija, ali – po koju cenu? Cenu mira vidimo na početku i na kraju predstave u najočiglednijem obliku – kostimima. Ova predstava je svojom satirom ideologije „krvi i tla“ na sceni na pravi način pokazala kako se radi istinsko obesmišljavanje zastarelih toksičnih ideja i u toj meri ju je publika i dalje intenzivno doživljava da će zasigurno biti još dugo živa. U predstavi igraju Isidora Simijonović, Vanja Nenadić i Nina Nešković.

Na kamernoj sceni Kulturnog centra Ruma odigrana je druga predstava večeri, „MISTERO BUFFO“ monodrama po tekstu Daria Foa, u izvedbi Dražena Šivaka i Teatar grupe „Zagreb“ iz Hrvatske. Predstava je svedene scenografije – zapravo jedina scenografija su muzički instrumenti (truba i činele) koji se živo izvode na sceni kao signalizacija prelaza između činova. Ovaj komad je serija monologa na temu hrišćanskih srednjovekovnih misterija, alegorijskih priča o Hristovim čudima koji su u svojoj biti takođe društveno politička satira. Prva priča tematizuje odnos seljaka i veleposednika u odnosu gospodara i roba i ta tema se provlači kroz ostatak predstave. Sam tekst po sebi zahteva izuzetne narativne veštine, a u izvedbi Dražena Šivaka koji je kameleonski uskakao iz kože naratora u kožu samog ironizovanog Hrista je bila u potpunosti na mestu. Ovaj komad je, kao i većina drama Darija Foa, izazivao kontroverze od samih početaka svojih izvođenja na scenama, te u prelazima između činova od Šivaka – u ulozi glumca – saznajemo priču o stradanjima putujućih teatara u srednjem veku zbog bogohulne prirode njihovog zanata i izvođenja upravo tih misterija, te o bizarnim progonima i mučenjima pozorišnih umetnika pod čelstvom pape Bonifacija.
Na večerašnjem repertoaru ArtTreme u 19 časova na kamernoj sceni igraće se pra-premijera predstave „STRIPTIZ“ Radoslava Milenkovića u produkciji Proces Teatra iz Beograda , dok će u 21 čas takođe na kamernoj sceni biti odigran „KABARET VALESKA“u koprodukciji SKC i Akademije primjenjenih umjetnosti na sveučilištu u Rijeci.
U okviru pratećeg programa u 18 časova biće održan okrugli sto „Primenjeno pozorište u Vojvodini od 2000. do danas“.
Foto: Nenad Vukelić