Ovo kompleksno, književno remek- delo, koje je nastajalo od 1928. do 1940. godine je duboko ozbiljan testament slobodnog duha u neslobodnom vremenu. Cilj adaptacije je bio sačuvati Bulgakovljevu viziju, ključne poruke i baviti se kompleksnim linijama budući da je roman pisan na tri nivoa: roman o romanu, roman u romanu – Moskovska svakodnevica, Jerušalajim u I veku i mistična, onostrana ravan – večnost, kao specifična sinteza MANIPEJE ( antičkog žanra koji meša ozbiljno i smešno ), satire i religiozno – filozofskog teksta.
Devetoro mladih glumaca tumači preko 30 likova u uzbudljivoj i vrtoglavoj igri, tražeći odgovor na pitanje šta može da spasi čoveka od brutalne stvarnosti u kojoj živi? Teme predstave su – besmrtnost stvaralaštva, teza da prava ideja, jednom rođena, ne može biti izbrisana. Delo uvek ostaje kao svedočanstvo istine koje nadživljava svoje progonitelje. Buđenje savesti je povezano sa buđenjem ličnosti ...
