U drami „64“ Tena Štivičić razotkriva intimu savremenog bračnog para koji se lomi pod teretom očekivanja. Onih sopstvenih, izneverenih, međusobnih i onih koje im nameće društvo.
Na pragu četrdesetih Eva i Danijel trebalo bi da su situirani, stabilni i ostvareni, konačno spremni da zasnuju porodicu, ali na svim životnim planovima nagrizaju ih emotivne, finansijske i egzistencijalne nesigurnosti. Činjenica da ne uspevaju da naprave dete i da moraju da se upuste u proces vantelesne oplodnje, primoranih da preispitaju i svoju vezu i sebe same i sva svoja uverenja.
Situacije u koje ih to dovodi su smešne i bolne, dirljive i ponižavajuće, apsurdne i inspirativne.
“64” je drama o ženama i muškarcima, o deci i roditeljima, o stvarnosti i mašti.
...Na kraju – svi smo sami
Priča se da je jedna od najboljih predstava koje trenutno Atelje nudi. Da ne ostane samo na toj priči, nije nam bilo teško, proverili smo vam i to! Jedne kišne februarske subote (ne, nije baš tako idilična kao što zvuči), gledali smo predstavu „64” po tekstu Tene Štivičić, u režiji Alise Stojanović.
Eva – Hana Selimović
Danijel – Miloš Timotijević
Bela, Evina prijateljica – Jelena Đokić
Helena, Evina mama – Vladica Milosavljević
Oliver, Danijelov tata – Branislav Zeremski
Aleks, komšija – Ivan Jevtović
Doktor – Vladislav Mihailović
Luna, avatar – Denis Murić
Prevod sa engleskog: Tena Štivičić, Scenograf: Darko Nedeljković, Kostimografkinja: Jelisaveta Tatić Čuturilo, Kompozitor: Ivan Brkljačić, Dizajn zvuka: Dragan Stevanović Bagzi, Koreografkinja: Jelena Bulatović, Scenski pokret: Ivan Jevtović, Organizatorka: Jelena Fatić, Asistentkinja rediteljke: Andrea Pjević, Asistenkinja scenografa: Vida Nedeljković, Organizatorka na praksi: Jovana Krnić, Inspicijentkinja i suflerka: Marina Vujević
